MODUSI

Ako još niste upoznati sa terminom "modusi", bez brige, nema razloga za strah. Meni je kao gitaristi znanje individualnih ljestvica beskorisno. Ljestvica (skala) se obično sastoji od 7 tonova (pentatonske imaju 5, cjelostepena ima 6, cjelostepena-polustepena ima 8...). Ako započnemo novu ljestvicu na svakom od tih tonova, dobit ćemo 7 modusa. Eto, to su modusi. Na primjer, 7 nota C dur ljestvice (Jonskog modusa) su CDEFGAH. To je prvi modus u nizu. Da bismo napravili drugi modus, krenemo od druge note: DEFGAHC. To je drugi, Dorski modus iliti ljestvica. Treća je Frigijska, sa notama EFGAHCD. I tako dalje...

E, sad, vrlo važna stvar za gitariste: modusi su ključ za otključavanje misterije pokrivanja vrata gitare. Ne pokrivanje dekicom nego prstima. Na gitari je relativno lako svirati u raznim tonalitetima. Ako ste svirali nešto u C duru i želite sve transponirati u Cis, nema frke. Samo pomaknite prste (prstomete, pozicije ljestvica, akorde... koje ste koristili) za jedan prag više. Ne morate znati teoriju da biste to napravili. Netko tko svira klavijature tu istu stvar ne može napraviti bez znanja teorije. Na klavijaturi ne postoji nešto općenito kao "hvat dur akorda". Zato se klavijaturisti i satovi teorije u glazbenim školama uglavnom bave tonalitetima. Naravno, to je jako važno naučiti, ali čak da, kao nadobudni gitarista, naučite sve o tonalitetima to znanje vam i dalje ne pomaže kad želite povezati tonove po cijelom vratu gitare u jednu smislenu cjelinu (ono što ja zovem "pokrivanje vrata gitare"). Klavijaturisti nemaju taj problem - oni samo zakotrljaju prste gore-dolje koliko im je god oktava potrebno. Koliko mi je poznato, u klasičnom glazbenom obrazovanju se uopće ne govori o tome problemu a jazz škole uglavnom spominju sviranje u pozicijama i povezivanje pozicija, ali ja to nisam našao korisnim. E, tu nam sad pomaže znanje modusa.

Ako naučite 7 modusa neke ljestvice to vam ujedno daje i sedam prstometa; sedam pozicija koje omogućuju pokrivanje čitavog vrata gitare (tako što ih nadovezuješ) uz ostanak unutar istog tonaliteta.

Molim vas da obratite pažnju da je ova metoda potencijalno pogubna za vaše znanje - ako zanemarite tonalitete i samo obraćate pažnju na prste možete završiti svirajući besmislene hrpe nota gore-dolje po vratu gitare (to me podsjeća na nešto...). Kada želite promijeniti tonalitet ili svirate kroz harme, vrlo je važno znati o čemu se tu radi, koji su tonovi u pitanju. Nemojte samo zalijepiti prikladni prstomet - obratite pažnju na note koje svirate unutar pojedinog akorda i kako se one preklapaju unutar raznih tonaliteta (kod toga vam pomaže ono dosadno znanje glazbene teorije).

Poznavanje modusa na lagani način predočava koji akordi se nalaze unutar pojedine ljestvice (i obratno). Da biste to uvidjeli i spoznali, potrebno vam je elementarno znanje o intervalima i građi akorda.

INTERVALI

Intervali su razmaci između tonova. Ako uzmete 7 osnovnih tonova dur ljestvice i svaki označite latinskim brojem, dobit ćete intevale: prima, sekunda, terca, itd... Dvije su značajke svakog intervala koje morate znati: Količina (da li je terca ili kvarta?) i kvaliteta (ako je terca, da li je velika ili mala? Ili možda povećana?). Prima, kvarta i kvinta su u svom osnovnom obliku "čisti" intervali. Sekunda, terca, seksta i septima ne mogu biti čisti već u osnovnom obliku mali ili veliki. Svi intervali mogu biti povećani i smanjeni. Kada pokušavate ustanoviti o kojem se intervalu radi u nekoj ljestivi ili akordu, uvijek pratite princip Occamove oštrice - odaberite jednostavniju varijantu (ako je moguće čisti, mali i veliki interval). Ako želite više saznati o tome, dođite na instrukcije, ne da mi se baš sve pisati, he he he.

GRAĐA AKORDA

Građa akorda (suzvuka) je također relativno jednostavna. Uzmete osnovni ton i na njega zalijepite tercu i kvintu. Ovisno o kvaliteti terce i kvinte imat ćete različite akorde. Na primjer: mala terca znači mol akord. Velika terca čini dur akord. Oba akorda sadrže čistu kvintu. Ako je kvinta smanjena imate smanjeni (diminished, -5) akord. Ako je terca mala a kvinta smanjena to čini mol-5 akord.

Kako vam modusi mogu pomoći kod građe akorda? Uzmite osnovni ton, tercu i kvintu iz svakog modusa i dobit ćete niz od 7 osnovnih akorda. Ako to napravite u starocrkvenim modusima, dobit ćete slijedeću sekvencu: Dur, mol, mol, Dur, Dur, mol, mol-5. Ti akordi se često spominju po svojim rednim brojevima: I, ii, iii, IV, V, vi, vii. Ako to napravite unutar C dur (C Jonske) ljestvice, dobit ćete slijedeće akorde: C, Dm, Em, F, G, Am, Hmb5. Isti princip primjenjiv je na sve moduse. Za vas sam pripremio akorde i intervale unutar slijedećih nizova modusa: Starocrkveni niz, Hamonijski mol, Melodijski mol, Romski mol.